Arhiva Vesti
Tane Kurtić: Romi su najugroženija manjina u Srbiji
Dugogodišnji urednik redakcije na romskom jeziku u Regionalnoj informativnoj agenciji JUGpress, direktor Srednje hemijske škole u Leskovcu , Tane Kurtić je nosilac liste za izbore za Nacionalni savet Roma.
U intervjuu JUGpressu I leskovačkom nedeljniku Nova Naša reč Kurtić govori o problemima romske zajednice.
JUGpress/NNR: Nosliac ste jedne liste na izborima za Nacionalni savet Roma. Koliko će na toj listi biti kandidata, ko je kandidat za predsednika Nacionalnog saveta Roma?
KURTIĆ: Naša lista pod nazivom „Pravda i istina za svakog Roma – Tane Kurtić“ imaće najviše do 25 kandidata za članove Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine iz Jablaničkog, Topličkog, Rasinskog I Pirotskog okruga. Za neposredne izbore članova Nacionalnog romskog saveta, koji su raspisani za 26. oktobar 2014 godine, za listu od maksimalnih 35 kanditata najmanji broj overenih izjava birača neophodnih za podršku izbornoj listi je 591. A mi smo prikupili preko 900 izjava birača za podršku našoj listi. Naš kandidat za predsednika Nacionalnog saveta Roma je Dejan Živković, policijski inspektor iz Prokuplja.
JUGpress/NNR: Koliko listi očekujete da će biti?
KURTIĆ: RIK je do sada proglasio dve izborne liste, a rok za podnošenje izbornih lista je do 10. oktobra u 24 časa. Mi ćemo ispoštovati ovaj rok za podnošenje naše izborne liste. Biće nekoliko izbornih listi.
JUGpress/NNR: Kakav je Vaš program?
KURTIĆ: Socijalna kohezija i političko jedinstvo u Srbiji treba stalno da budu unapređeni. Formulisanje i značajno ostavrivanje nove manjinske politike zasnove na očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta nacionalnih manjina, uz njihovu integraciju u društveni život i javne poslove, jer uvek ima mogućnosti i potrebe za daljim razvojem koncepta demokratskog građanstva utemeljenog na zajedničkim i istovetnim pravima i slobodama, koje vode zajedničkoj lojalnosti pravnom poretku bez obzira na ježičke, nacionalne i ostale društvene razlike. Bezbedan život, život bez straha. Bezbednost je opšte dobro, koje mora biti zagarantovano svakom garđaninu Republike Srbije, bez obzira na njegov socijalni statusiI imovinske mogućnosti.
Srbija treba da bude izgrađeno, odgovorno društvo, sposobno da obezbedi dobrobit i socijalnu sigurnost svim svojim članovima, da umanji nejednakost i izbegne polarizaciju. Naš cilj je društvo u kojem društvene prilike mogu i treba da budu drukčije, u kojem će slobodni i jednaki ljudi imati jednake mogućnosti, bez diskriminacije, a uz organizovanu društvenu solidarnost.
Porodica je zasnovana na pricipu solidarnosti i osnov je stabilnog društva. Zbog toga porodica zaslužuje posebnu brigu i podršku društva. Mladim ljudima se mora dati prilika i pružiti pomoć za zasnivanje porodice, porodicu treba ojačati posebnim merama.
Sa jačanjem porodice neraskidivo je povezano pitanje ravnopravnosti polova i unapređivanje položaja žena u svim oblastima društvenog života-privredi, kulturi, nauci, političkom odlučivanju. Ravnopravnost polova mora da bude prisutna kako u privatnoj tako i u javnoj sferi.
Socijalna država podrazumeva zdravstvenu zaštitu koja je dostupna svim građanima, nezavisno od njihovog socijalnog položaja i matrijalnih mogućnosti. Načela solidarnosti, sveobuhvatnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite izraz su pravde i solidarnosti.
Zdravlje nije roba, već preduslov kvalitetnog života svakog pojedinca i opšteg razvoja društva.
Preduslov istinski jednakih mogućnosti, suzbijanje siromaštva i ostvarivanja socijaldekomratskih viših ideja i vrednosti je obrazovanje. Dobro obrazovanje je ulaznica za zdarv i normalan život. Obrazovni proces, uz porodične vrednosti, formira pojedinca. Ukoliko se taj proces uspešno odvija, korist ima čitava zajednica. Dobro obrazovanje za sve je preduslov za napredak prosperitet zemlje. Mladima treba pružiti odlično obrazovanje, u koje treba da budu uključeni što širi slojevi stanovništva, bez obzira na njihove matrijalne mogućnosti i socijalno poreklo.
U svakom društvu kultura i mediji zauzimaju posebno mesto. Kultura je osnova demokratskog društva. Ona je sastavni deo i kvalitet svih politika, činilac od presudne važnosti za socijalno razumevanje vrednosti i ciljeva u svetu urbane tranzicije.
Svako treba da ima pristup kulturi i svačija kultura treba da bude dostupna građanima Srbije.
JUGpress/ NNR: Šta je ono što Nacionalni savet može da učini za poboljšanje položaja Roma u Srbiji, na jugu Srbije i u Leskovcu?
KURTIĆ: Nacionalni saveti ima samoupravu i predstavlja nacionalnu manjinu u oblasti obrazovanja, kulture, obaveštavanja na jeziku nacionalne manjine i službene upotrebe jezika i pisma, učestvuje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih oblasti i osniva ustanove, privredna društva i druge organizacije iz ovih oblasti. Osim pomaka u oblasti obrazovanja, Nacionalni savet Roma do sada nije iskoristio i stavio u funkciju svoje nadležnosti date Zakonom i svojim Statutom.
Romska nacionalna zajednica je najugroženija manjina u Srbiji. Za unapređivanje njenog polažaja, kao i potpune uključenosti u društveni, ekonomski, kulturni i politički život, potrebna su sistemska rešenja koja će Romima omogućiti efikasniji pristup u oblastima u kojima su najugroženiji.
Zato Nacionalni savet Roma mora da ima svoj strateški cilj unapređivanja položaja Roma u Republici Srbiji, što treba da dovede do smanjenja razlika koja sada postiji između položaja romske populacije i ostalog stanovništva. Nacionalni savet Roma mora da se bavi pitanjima obrazovanja, uslovima stanovanja, zapošljavanja, raseljenih lica, problemima u vezi sa readmisijom, pitanjma dostupnosti ličnih dokumenata, socijalnim osiguranjem i socijalnom zaštitom, zdravstvenom zaštitom, položajem žena, informisanjem, kulturom, političkim učešćem i predstavljanjem Roma, diskriminacijom i drugim srodnim pitanjima. Tako bi se uspostavili principi i vrednosti koje podrazumevaju: poštovanje, zaštita i ispunjavanje zakonskih ptava Roma; puno i efikasno uključivanje Roma u sve oblasti društvenog života; poštovanje, priznavanje i promocija različitosti; jednake mogućnosti zasnovane na jednakim pravima; rodnu ravnopravnost; sprečavanje i borba protiv svih oblika diskriminacije; sprovođenje mera afirmativne akcije.
Izvor: JUGpress
• Šta su to Nacionalni saveti nacionalnih manjina i koje su mu nadležnosti?
• Kada će se održati izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina?
• Kakvi sve izbori za Nacionalne savete nacionalnih manjina postoje?
• Kada se održavaju neposredni, a kada izbori putem elektorske skupštine?
• Ko može da učestvuje na izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina?
• Gde I kako mogu da se prijavim da bih glasao na izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina?
• Koliko je potrebno da se skupi potpisa da bi neko stekao status elektora?