Arhiva Vesti
Savez bačkih Bunjevaca izlazi na izbore za nacionalne savete
Kako je to istakao Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca, lista ove političke partije je prva proglašena lista pred predstojeće izbore za nacionalne savete koji su u Srbiji raspisani za 26. oktobar, ne samo u Subotici, nego na teritoriji čitave Republike. Na konferenciji za štampu koju su tim povodom održali predstavnici SBB-a, predstavljeni su ciljevi ove političke partije kroz Platformu za izbore Nacionalnog saveta.
Na listi Saveza bačkih Bunjevaca, čiji je Bajić nosilac, nalazi se još osamnaest kandidata, a u SBB-u se ponose time što je poštovana rodna ravnopravnost, pa je među kandidatima čak deset žena, da je polovina mlađa od 35 godina, da su kandidati mahom visokoobrazovani, te da dolaze iz Subotice, Sombora i Novog Sada.
Govoreći o ciljevima pred izbore Bajić je posebno podvukao da je jedini put za ostvarivanje prava jedne nacionalne zajednice, u ovom slučaju bunjevačke, put formiranja i jačanja institucija, navodeći pre svega značaj Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine koji mora biti prava krovna institucija ove zajednice.
„ Nacionalni savet je Ustavom i Zakonom definisana institucija u pravno-političkom sistemu Republike Srbije, koja vodi brigu o ostvarivanju prava bilo koje nacionalne manjine, pa tako i bunjevačke. Nacionalni savet je „skupština nacionalne manjine“, koja se bira na neposrednim izborima i koja vodi brigu o ostvarivanju prava u četiri oblasti: obrazovanju na jeziku manjine, odnosno izučavanju maternjeg jezika, informisanju na jeziku manjine, kulturi, odnosno zaštiti kulturne baštine i negovanju kulture i tradicije nacionalne manjine, i službenoj upotrebi jezika, odnosno korišćenju i očuvanju maternjeg jezika. Da ne postoji Nacionalni savet, ne bi bilo ni Bunjevaca kao autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji. Razne organizacije koje se formiraju, bilo kao kulturni centri, bilo kao udruženja, su potrebne, ali nisu dovoljne za očuvanje autohtonosti bunjevačke nacionalne manjine. Nije dovoljno “igrati i pivati“, potrebno je stvarati ustanove pod okriljem Nacionalnog saveta u oblastima koje zakon definiše. Jedino tako bićemo u stanju da ostvarujemo prava kao autohtona nacionalna manjina pod svojim imenom – Bunjevci!, “ istakao je Bajić.
U okviru predstavljene Platforme nalaze se osnovni zadaci u četiri pomenute oblasti. Tako je u obrazovanju bitno prihvatanje bunjevačkog jezika u školama, umesto bunjevačkog govora, što je sada slučaj. Što se informisanja tiče, potrebno je, pre svega raditi na očuvanju statusa Novinsko-izdavačke ustanove “Bunjevački informativni centar”, kao ustanove pod okriljem Nacionalnog saveta.
Bajić se posebno osvrnuo na stanje u kulturi, te je naveo potrebu formiranja “Zavoda za kulturu Bunjevaca”, ustanove koja bi takođe bila pod okriljem Saveta, a koju bi, kao za ostale nacionalne zajednice, trebalo da osnuje i finansira Skupština AP Vojvodine. Tokom svog izlaganja predsednik SBB-a je istakao i da je neophodna promena statusa “Bunjevačke matice”, koja ubuduće mora da funkcioniše pod okriljem Nacionalnog saveta, a ne kao udruženje građana, te da se bavi naukom, istorijom, književnošću i jezikom.
Izvor: Subotičke novine
• Šta su to Nacionalni saveti nacionalnih manjina i koje su mu nadležnosti?
• Kada će se održati izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina?
• Kakvi sve izbori za Nacionalne savete nacionalnih manjina postoje?
• Kada se održavaju neposredni, a kada izbori putem elektorske skupštine?
• Ko može da učestvuje na izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina?
• Gde I kako mogu da se prijavim da bih glasao na izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina?
• Koliko je potrebno da se skupi potpisa da bi neko stekao status elektora?